Porto Montenegro

Dana 10.novembra 2007. je počelo rušenje tivatskog ‘Arsenala’, koji je kupio kanadski biznismen Peter Munk, i početak izgradnje marine ‘Porto Montenegro’.


U prvoj fazi izgradnje Porto Montenegra, uz hotel, biće izgrađena marina sa oko 300 vezova, nautički muzej i oko 10 hiljada kvadratnih metara luksuznih pratećih ugostiteljskih, uslužnih, smještajnih i rekreativnih kapaciteta.






Do sada je okončano rušenje skoro svih objekata koji su predviđeni za uklanjanje, a na prostoru budućeg gradilišta ostale su tri zgrade koje su ocijenjene kao kulturno nasljeđe. Očišćeno je podmorje buduće marine, radi se „mulo dva“ koje će, sa preostala tri, u upotrebu biti pušteno do polovine naredne godine, u toku su ispitivanja tla pred početak same izgradnje, prenosi Pobejda. “U maju 2009. godine sjedjećemo na terasi nekog od novih kafića na rivi Porto Montenegro, ispijati koktele i diviti se dobro obavljenom poslu u marini“, riječi su Gerija Spensa, direktora izgradnje Porto Montenegra.




Prema pisanju Pobjede njegova biografija kazuje da mu se treba vjerovati. Bio je zvanični izrađivač namještaja za dvor engleske kraljice Elizabete II, opremao je Diznilend u Parizu, kao građevinski inženjer i arhitekta radio je na dogradnji londonskih aerodroma, gradio je najveći kazino u kockarskom kompleksu u Makauu koji se procjenjuje na 100 milijardi dolara i vještačko ostrvo Palm Tree Island u Dubaiju, kome niko i ne pomišlja da procijeni vrijednost. “Porto Montenegro ćemo napraviti po višim kriterijumima kvaliteta, od onih u Dubaiju i biće bez premca u svijetu. Većina zgrada biće u tradicionalnom mediteranskom stilu, a koristićemo tradicionalne materijale“, pojasnio je Spens na što će ličiti budući elitni centar nautičkog turizma.










Porto Montengro






“Jahting i nautički turizam su jedan od najboljih načina da Crna Gora razvije elitnu turističku ponudu“, ubijeđen je Oliver Korlet, izvršni direktor kompanije Adriatic marinas, koja viziju novog Tivta pretače u stvarnost. “Izgradićemo najkompletniji i najmoderniji marinski servis i infrastrukturnu ponudu za jahte na Mediteranu, razvićemo glavni uslužni smještajni i mondenski centar u regionu, a sve to ćemo uraditi kreirajući autentični ambijent i atmosferu malog, crnogorskog primorskog mjesta“, kazuje Korlet, podsjećajući da su analitičari kompanije Cushman & Wakefield izračunali da će prosječna potrošnja jednog gosta ili vlasnika jahte koji dođe u Porto Montengro biti, bez troškova smještaja, 250 eura na dan. Porto Montenegro, uz ukupna ulaganja od oko 600 miliona eura, trebao bi biti u potpunosti izgrađen u 2011. godini.








Najbolji na Mediteranu
“Sa nama su u ovom projektu najbolji arhitekti u nautičkoj industriji. Sa njima ćemo, i uz saradnju sa Vladom Crne Gore, od Tivta napraviti svjetski čuvenu destimaciju za nautičke turiste, a od Porto Montenegra nautički centar ‘broj jedan’ na Mediteranu”, rekao je izvršni direktor Adriatic Marinasa Oliver Korlet.




Prva faza Porto Montenegra, koja podrazumijeva izgradnju marine sa oko 200 vezova za jahte, dva hotela, tri pjacete i niz ekskluzivnih smještajno uslužnih kapaciteta visoke klase, na mjestu aktuelnog vojnog brodogradilišta u Tivtu, biće završena maja 2009. godine. Čitav projekat vrijedan je oko 600 miliona eura, što ga čini ubjedljivo najvećom investicijom u Crnoj Gori, a biće završen za četiri godine, kada će u Tivtu nići čitav jedan novi grad sa svim turističkim, ugostiteljskim i uslužnim sadržajima super luksuzne klase i marina sa više od 800 vezova.




Dvije stotine vezova biće za megajahte, to jest brodove duže od 50 metara, 450 vezova za brodove do te veličine, a ostali će biti namijenjeni malim plovilima za sport i rekreaciju.U Porto Montenegru biće i šest vezova za prijem najvećih i najluksuznijih jahti na svijetu koje su duže i od 100 metara.




“Porto Montenegro će biti velika marina, ali ćemo je izgraditi tako da ima šarm, intimnost i karakter malih mediteranskih primorskih mjesta, poput Portofina, zadržaćemo interakciju tog kompleksa sa okruženjem i očuvati sve ono što predstavlja istorijsku i ambijentalnu vrijednost ovog dijela Tivta, kako bi gosti koji budu dolazili u Porto Montenegro osjetili da je to lokacija i projekat sa karakterom”, izjavio je glavni arhitekta Porto Montenegra Brajan Brisbejn.










Jahte rastu Od januara ove godine u svijetu se gradi 777 megajahti, što je rast od 2,2 puta u posljednjih 10 godina. Od brodova koji se trenutno grade, njih 154 su duži od 50 metara. Dakle, jahte “rastu” nevejrovatno brzim tempom, što je iznenadilo mnoge marine i remontna brodogradilišta, koji sa svojim kapacitetima ne mogu adekvatno odgovoriti izuzetno velikoj tražnji i potrebama sve većih luksuznih jahti.




Porto Montenegro bi trebalo da prevaziđe sva tri izražena trenutna problema u nautičkom biznisu u svijetu, limitiranost broja i kapaciteta vezova, nedostatak adekvatnih remontnih kapaciteta i neadekvatnu poresku politiku u oblasti jaht biznisa. “Megajahte obično troše 10-15 odsto svoje početne vrijednosti na veće remonte svake četvrte godine, što na primjeru broda vrijednog 10 miliona eura znači da obimniji remont košta od 1-1,5 miliona eura. Godišnji troškovi održavanja i korišćenja megajhte iznose od 6-8 odsto njene vrijednosti, tako da se radi o golemim iznosima. Oko 40 odsto tih troškova su plate posade, ali najveći dio preostalih 60 odsto troškova ostaje u matičnoj luci megajahte i to na snabdijevanje, sitnije opravke, usluge. Stoga nam je cilj da u Porto Montenegro dovedemo veliki broj ovih vrlo skupih i ekskluzivnih plovila, koja sada imaju bazu u Italiji ili Francuskoj. Od toga će benefit ubirati ne samo operator marine, već čitav lanac privrednika svih mogućih profila u okruženju”, ističe Nikolson.




Korist za sve Kada Porto Montenegro bude potpuno završen, u Tivtu će tokom godine stalno boraviti oko 1.200 članova posada jahti na brodovima i oko šest hiljada u stambenim objektima na kopnu. Njima treba obezbijediti sve uslove koje traže. Zato se u blizini marine planira gradnja golf terena. Crna Gora može da obezbijedi i skijanje na planinama koje nijesu mnogo udaljene od mora. Sve su to prirodne prednosti koje garantuju uspjeh u okretanju Tivta i Crne Gore ka industriji luksuznog jahtinga. Ističući da je za uspjeh Porto Montenegra veoma bitno postojanje remontnih kapaciteta u blizini, Korlet smatra da to shvata i Vlada Crne Gore, te da sa njima radi na pronalaženju adekvatnog rješenja. Rješenje će ići u pravcu brodogradilišta Bijela. “Kada Vlada odluči šta će uraditi sa tim brodogradilištem, zauzećemo stav o tome šta je najbolje da mi sa naše strane uradimo kada je riječ o remontu i održavanju jahti”, rekao je Korlet, napominjući da je Piter Mank vrlo zainteresovan za Jadransko brodogradilište u Bijeloj i njegovo pretvaranje u jedan od vodećih remontnih centara za jahte na Mediteranu.